Pogledajte [Školski portal](http://www.skolskiportal.hr/) i pronađite druge zanimljive sadržaje!
Poznati švicarski liječnik i alkemičar.
Paracelsus prvi upotrebljava riječ kemija (chemia) umjesto alkemija (alchemia). Prvi reakcijom metala i kiseline dobiva nepoznati plin.
Andreas Libavius objavljuje prvu knjigu o kemiji „Alchemia“.
Sir Francis Bacon objavljuje knjigu o pretečama današnjih znanstvenih metoda
Jean Beguin objavljuje knjigu u kojoj se prvi puta pojavljuje zapis kemijske jednadžbe.
Engleski kemičar kojeg smatramo osnivačem suvremene kemije jer je u kemiju uveo egzaktnu eksperimentalnu metodu i postavio definiciju kemijskog elementa.
Robert Boyle objavljuje knjigu s pomno opisanim razlikama između kemije i alkemije, prvim idejama o atomima, molekulama i kemijskim reakcijama. Predlaže da se materija može rastaviti na elemente, što ukazuje na početak moderne kemije.
Robert Boyle predlaže zakon o plinovima kasnije poznat kao Boyleov zakon.
Henning Brand otkriva fosfor.
Isaac Newton otkriva da je povezanost različite gustoće tvari i različite ispunjenosti atoma.
Rruski profesor kemije koji je neovisno o A. Lavoisieru otkrio zakon o očuvanju mase.
Engleski kemičar i fizičar zaslužan za otkriće vodika.
Engleski kemičar i otac pneumatske kemije (kemije plinova), zaslužan za otkriće kisika.
Švedski kemičar njemačkog podrijetla zaslužan za otkriće kisika, ali i mnogobrojnih kiselina te otrovnih plinova (fluorovodika, sumporovodika i cijanovodika).
Francuski kemičar kojeg smatramo ocem suvremene kemije zbog mnogobrojnih kemijskih otkrića među kojima se ističe zakon o očuvanju mase.
Joseph Black izdvaja ugljikov dioksid iz zraka.
Francuski kemičar koji je otkrio zakon stalnosti masenih omjera.
Joseph Black otkriva magnezij.
Ruđer Bošković opisuje atom kao nematerijalnu točku bez dimenzija.
Henry Cavendish otkriva vodik, opisuje ga kao bezbojan goreći plin, bez mirisa, eksplozivan u smjesi sa zrakom.
Engleski kemičar koji je dao prvu prihvatljivu atomsku teoriju
Antonie Lavoisier objašnjava kako priroda izgrađuje materiju kombinirajući različite elemente.
Daniel Rutherford otkriva dušik.
Carl Wilhelm Scheele i Joseph Priestly neovisno jedan o drugom otkrivaju kisik.
Carl W. Scheele slučajno otkriva klor.
Johan Gottlieb Gahn otkriva mangan.
Talijanski profesor fizike koji je kemiju zadužio uvođenjem pojma molekula i zakonom koji nosi njegovo ime.
Antonie Lavoisier prvi imenuje kisik i prepoznaje njegovu ulogu u sagorijevanju.
Engleski kemičar i jedan od otaca suvremene kemije koju je zadužio otkrićima mnogih kemijskih elemenata (kalija, natrija, kalcija, magnezija, barija, stroncija, klora i bora).
Švedski kemičar najpoznatiji po osmišljavanju kemijskih simbola te objavljivanju prve cjelovite i precizne tablice relativnih atomskih masa.
Jacques Charles predlaže zakon o plinovima danas poznat kao Charlesov zakon (plinski zakon obujma).
Antonie Lavoisier uvodi sustav kemijske nomenklature.
Antonie Lavoisier objavljuje knjigu s temeljima zakonitosti o očuvanju mase, postavlja temelje stehiometrije.
Engleski kemičar i fizičar koji se ponajprije bavio učincima električne struje na tvari.
Joseph Proust predlaže Zakon o stalnim omjerima masa (definira spajanje atoma elemenata u kemijske spojeve u stalnim masenim omjerima.
Alessandro Volta proizvodi prvu kemijsku bateriju, što označava početak elektrokemije.
Njemački kemičar koji je prvi u laboratoriju sintetizirao organski spoj (mokraćevinu) i opovrgnuo vitalističku teoriju.
Joseph L. Gay Lussac otkriva sastav vode u točnom volumenu od 2 vodika i 1 kisika.
Humphry Davy izolirao elementarni natrij i kalij.
John Dalton objavljuje svoju atomsku teoriju kemijskog spajanja s prvom tablicom atomskih težina, prve kemijske formule, zakon o parcijalnom tlaku pomiješanih plinova u djelu A New System of Chemical Philosophy.
Joseph L. Gay Lussac opisuje kemijska i fizikalna svojstva zraka i ostalih plinova.
Jöhns J. Berzelius piše knjigu s prvim oznakama kemijskih elemenata i predstavlja koncept o relativnim atomskim težinama.
Humphry Davy izolirao kalcij.
Amedeo Avogadro predlaže Avogadrov zakon (opisuje isti broj molekula u volumenima plinova pri stalnom tlaku i temperaturi).
Bernard Courtois otkriva jod.
Johan Arfwedson otkriva litij, a Joseph B. Caventou i Pierre J. Pelletier izoliraju i imenuju klorofil.
Leopold Gmelin (1788. – 1853.) sakupio podatke o svim dotad poznatim anorganskim i organskim spojevima.
Francuski kemičar utemeljitelj stereokemije, ali i svjetski poznati mikrobiolog.
Jöhns J. Berzelius otkriva silicij.
Hans C. Ørsted otkriva aluminij.
We'd love to hear from you. Please send questions or feedback to the below email addresses.
Before contacting us, you may wish to visit our FAQs page which has lots of useful info on Tiki-Toki.
We can be contacted by email at: hello@tiki-toki.com.
You can also follow us on twitter at twitter.com/tiki_toki.
If you are having any problems with Tiki-Toki, please contact us as at: help@tiki-toki.com
Close