U 4. st. pr. Kr. grčki filozofi Leukip i Demokrit smatrali su da materija nije neprekidna, nego se sastoji od sitnih nevidljivih čestica koje se dalje ne mogu dijeliti. Takve su zamišljene čestice nazvali atomima, jer grčka riječ "atomos" znači nedjeljiv.
Grčki filozof Aristotel (384. - 322.) Empedoklovim elementima pripisao je određena svojstva. Za njega je element zemlja: suh i hladan, voda: hladna i vlažna, zrak: vlažan i topao, a vatra: suha i topla.
Empedoklo, grčki filozof je u 5. st. osnovnim elementima smatrao četiri prapočela: vodu, zemlju, zrak i vatru.
Nakon dvadeset stoljeća zaborava ponovo se javljaju pristaše atomističke teorije. Jedan od njih bio je Ruđer Bošković (1711. - 1787.) isusovac iz Dubrovnika, vizionar i prirodoslovac. Jedan jedini zakon sila koje postoje u prirodi (lex unica virium in natura existentium), tj. ideja da se sva stvarnost protumači na osnovi jednog zakona, Boškovićev je doprinos svjetskoj znanosti.
John Dalton (1776. - 1844.), engleski kemičar, osnivač je atomističke teorije. Atom je nevidljiva i nedjeljiva kuglica. U knjizi Novi sustav kemijske filozofije (New System of Chemical Philosophy, I, 1808., II, 1810) pretpostavio je da se kemijski elementi sastoje od malih neuništivih čestica, atoma. Time je utemeljio atomsku teoriju građe tvari. Utvrdio je da se svaki element sastoji od atoma iste vrste, dok se kemijski spojevi sastoje od različitih atoma. Uveo je posebne simbole za kemijske elemente i spojeve, te je dao pregled relativnih atomskih masa. Proučavajući zakonitosti kemijskog spajanja, 1802. otkrio je zakon umnoženih masenih omjera, a 1807. i zakon parcijalnih tlakova (Daltonov zakon).
(1871. - 1937.) engleski fizičar. Otkrio je α i β čestice i γ-zračenje. Dobio je Nobelovu nagradu za kemiju 1908. godine.
Joseph James Thomson (1856. - 1940.) dobio je 1906. godine Nobelovu nagradu za fiziku za dokaz da je elektron čestica. Njegov je sin George (1892. - 1975.) dokazao da je elektron val i za to do bio Nobelovu nagradu za fiziku 1937. godine.
Danski fizičar, dobio je Nobelovu nagradu za kemiju 1922. godine. Doktorirao (1911.) na Sveučilištu u Kopenhagenu. Počasni je doktor Zagrebačkog sveučilišta. Ideju kvantizacije, koju su Max Planck i Albert Einstein uveli za elektromagnetsko zračenje, Bohr je primijenio na Rutherfordov planetni model vodikova atoma. Objašnjavajući izmjerene valne duljine u spektru atomskoga vodika i Balmerovu formulu oblikovao je načelo korespondencije koje povezuje klasičnu fiziku i kvantnu fiziku. Postavio je kvantnu teoriju o građi atoma, prema kojoj se elektroni u atomu kreću po određenim energetskim razinama. Prijelaz iz jedne razine u drugu praćen je apsorpcijom ili emisijom energije.
Louis Victor de Broglie, francuski fizičar. Godine 1923. prvi je iznio zamisao da elektroni osim svojstava čestica imaju i svojstva vala. De Broglie je svojom hipotezom objasnio Bohrov model atoma. Pretpostavio je da elektron ima i čestična i valna svojstva ovisno o eksperimentu. Utemeljitelj je valne mehanike. Postulirao je de Broglievu relaciju: čestici s količinom gibanja p pridružena je valna duljina λ, koja je obrnuto razmjerna količini gibanja p, a koeficijent razmjernosti Planckova konstanta h : λ = h/p. Ta se veličina naziva de Broglievom valnom duljinom. De Broglieva predodžba omogućila je objašnjenje zašto su u atomu moguća samo neka gibanja elektrona. Albert Einstein prihvatio je tu zamisao, a Erwin Schrödinger postavio je diferencijalnu jednadžbu za valove pridružene česticama, koja je poslije postala osnovna jednadžba gibanja u kvantnoj fizici. Godine 1927. Clinton Joseph Davisson i Lester Halbert Germer dokazali su pokusom da snop elektrona zaista pokazuje gibanje svojstveno valovima, njihova valna duljina odgovara de Broglievoj relaciji. Broglie je 1929. dobio Nobelovu nagradu za fiziku. Za popularizaciju znanosti dobio je UNESCO-ovu Nagradu Kalinga (1952). Bio je član francuske Akademije znanosti (od 1933), Francuske akademije (od 1944), Nacionalne akademije znanosti SAD-a (od 1948), Royal Society (od 1953), Američke akademije umjetnosti i znanosti (od 1958) i Sovjetske akademije znanosti, danas Ruska akademija znanosti (od 1958).
Njemački fizičar, osnivač je moderne kvantne mehanike. Heisenberg je jedan od najuglednijih svjetskih znanstvenika i filozofa koji su primili počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu prigodom njegove 300 - te obljetnice. Matematiku i potom fiziku studirao je u Münchenu. Dobio je Nobelovu nagradu za fiziku 1932.godine. Zahvaljujući bliskoj suradnji s N. Bohrom suočio se sa svim problemima kvantne mehanike, te s problemima kompliciranih atomskih i molekulskih spektara. De Broglieva pretpostavka da elektron ima i valna i čestična svojstva bila je početak valne, odnosno kvantne mehanike. Od 1926. Heisenberg je radio na Bohrovu institutu u Kopenhagenu.
Erwin Schrödinger je austrijski fizičar, osnivač valne mehanike. Rođen je kao sin jedinac dobro obrazovanih roditelja. Do 11. godine obrazovao se kod kuće, a nakon toga se pripremao za Bečko sveučilište. Gdje je diplomirao fiziku, te je ostao na sveučilištu do Prvoga svjetskog rata u kojem je sudjelovao na talijanskoj fronti. Nakon rata vraća se u Beč i 1921. godine dobiva poziciju teorijskog fizičara na sveučilištu u Zürichu. Šest godina koje je proveo na sveučilištu bile su među najproduktivnijima u njegovoj karijeri (na mehanici valova počinje raditi tek 1925. godine). 1926. godine objavio je svoj rad u kojem opisuje kretanje elektrona kao valnu funkciju. Godine 1927. dobiva veliko priznanje, jer ga pozivaju na Berlinsko sveučište gdje bi trebao zamijeniti Maxa Plancka. Tamo ostaje do 1933., te odlazi na Oxford. Iste godine podijelio je Nobelovu nagradu za fiziku sa Paulom Diracom.
(1891. - 1974.) engleski fizičar, poznat po radovima iz nuklearne fizike. Dobio je Nobelovu nagradu za fiziku 1935. godine.
We'd love to hear from you. Please send questions or feedback to the below email addresses.
Before contacting us, you may wish to visit our FAQs page which has lots of useful info on Tiki-Toki.
We can be contacted by email at: hello@tiki-toki.com.
You can also follow us on twitter at twitter.com/tiki_toki.
If you are having any problems with Tiki-Toki, please contact us as at: help@tiki-toki.com
Close