Likovna umjetnost 2

50000 BC - 10000 BC

Paleolitik

paleolitik (grč. palaios, staro; lithos, kamen) – starije kameno doba; u umjetnosti počinje oko 50 000. g. pr. Kr. i traje do oko 10 000. g. pr. Kr. Prema nalazištima iz razdoblja paleolita (spilje Aurignac, Solutre-Polully i La Magdeleine u Francuskoj), razlikujemo tri razdoblja relevantna za umjetničku proizvodnju: orinjaško, solitrensko i magdalensko razdoblje.

View on timeline

10000 BC - 5000 BC

Mezolitik

mezolitik (grč. mesos, srednje; lithos, kamen) – prijelazno razdoblje iz paleolita u neolit, približno od 10000.– 5000. g. pr. Kr. U zapadnoj Europi bogata su nalazišta grobnica s megalitskim hodnicima pod tumulima, u istočnoj Europi nalazišta grobnica s keramičkim posudama; najrazvijenije je mezolitsko naselje Lepenski vir u Srbiji poznato i po monumentalnoj kamenoj plastici.

View on timeline

5000 BC - 4000 BC

Neolitik

neolitik (grč. neos, novo; lithos, kamen) – novo ili mlađe kameno doba; u likovnoj umjetnosti bitno označeno pojavom arhitekture - nastambe, naselja, kultne građevine, nekropole te izumom keramike.

View on timeline

4000 BC

Brončano doba

brončano doba – razdoblje pretpovijesti koje se odnosi na širenje uporabe legure bronce (4. tisućljeće pr. Kr.),a obilježeno je izgradnjom utvrđenih naselja - citadela.

View on timeline

3000 BC - 1000 BC

Mezopotamska umjetnost

mezopotamska umjetnost – umjetnička proizvodnja područja međurječja i okoline. Sumerski gradovi Ur, Lagaš, Ursa, Eridu dominiraju oko 3 000. g. pr. Kr.; sredinom 3. tisućljeća dominira Akad, u 2. tisućljeću Babilon, u 1. tisućljeću asirska Niniva. Građevni materijal je opeka i ćerpić, zid je puna masa velike debljine (od 6 do 12 m.) izvana obložena pocakljenom reljefnom opekom. Hramovi se podižu na umjetnom brdu, a palače na platou.

View on timeline

3000 BC - 0500 BC

Egipatska umjetnost

egipatska umjetnost – likovni izraz na području Egipta u staromu vijeku približno od 3000. do 500. pr. Krista, dijeli se na Staro, Srednje i Novo carstvo. Vladajuća monarhija s faraonom kao božanskim i svjetovnim poglavarom podržavala je kult zagrobnoga života i izgradnju monumentalnih grobnica - mastabe, piramide, grobnice u stijenama. Hramovi su monumentalne, linearno organizirane cjeline dvorišta i dvorana, odijeljene pilonima.

View on timeline

2700 BC - 1000 BC

Egejska kultura

egejska kultura – kultura brončanog doba na grčkim otocima (Kreta, Cipar, Thera, Melos, Santorini i dr.), na grčkom kopnu i u maloj Aziji traje približno od 2700. do 1000. g. pr. Kr. i uključuje najraniju, kikladsku umjetnost (2600. – 1600. pr. Kr.), kretsku (2000. – 1500. pr. Kr.) i mikensku (1600. – 1200. pr. Kr.). Kultura ratničkih plemena metalnoga doba, koja žive na kopnu u citadelama, bitno se po životnom okviru razlikuje od slobode života u neutvrđenim, udobnim palačama na otocima.

View on timeline

1100 BC - 0030 BC

Grčka umjetnost

antička umjetnost istočnog sredozemlja; u kasnijim razdobljima obnavljana i interpretirana (renesansa, klasicizam). Uobičajeno se dijeli na protogeometrijski stil (11.. i 10. st. pr. Kr.), geometrijski stil (9. – 7. st. pr. Kr.), arhaiku (650. – 480. g. pr. Kr.), strogi stil (480. – 450. g. pr. Kr.), klasiku (450. – 330. g. pr. Kr.) i helenizam (330. – 30. g. pr. Kr.). Grčka arhitektura označena je ljudskom mjerom, skladom razmjera, entazisom, ravnotežom mase i prostora te jedinstva arhitekture i skulpture. Tehnika građenja je precizna, pravilni kameni blokovi povezuju se metalnim spojnicama u jezgri. Konstrukcija je određena arhitravnim sustavom, a razmjeru modulom. U arhitektonskoj raščlambi razlikujemo tri reda: dorski, jonski i korintski red. Dva su tipa gradnje, centralni (tolos) i češći uzdužni.

View on timeline

0700 BC - 0200 BC

Etruščanska umjetnost

etruščanska umjetnost – likovni izraz Etruščana na području Toskane, Umbrije i Lacija od 7. do 2. st. pr. Kr., nastao pod istočnim utjecajem (fenički, maloazijski i grčki). Rimljani su od Etruščana naslijedili načela ortogonalnog urbanističkog planiranja, strukturu hrama, konstrukciju luka i svoda te tehniku obrade bronce.

View on timeline

0400 BC - 0100 BC

Helenizam

helenizam – razdoblje antičke umjetnosti od 4. do 1. st. pr. Kr., (od Aleksandra Makedonskog do cara Augusta), u kojem grčka umjetnost poprima univerzalni značaj. Prema Hipodamovim planovima gradovi dobivaju ortogonalni raspored ulica. U arhitekturi raste važnost unutarnjega prostora, a plastički se elementi znatno razrađuju (korintski red).

View on timeline

0330 BC - 0300

Rimska umjetnost

rimska umjetnost – umjetnost antičkog Rima i rimskih provincija. Razdoblja su helenističko od 330. – 88. pr. Kr., ekspanzija carstva od 1. st. pr. Kr. – 3. st. i propadanje carstva ili kasna antika od 3. st. Kozmopolitski karakter i tolerancija prema razlikama obilježavaju umjetničku proizvodnju izraslu iz etruščanske umjetnosti i grčkoga helenizma. Njezina su najveća postignuća u urbanizmu, nove funkcije u arhitekturi (bazilike, terme, amfiteatri, akvedukti, vladarske palače); primjena novih konstruktivnih rješenja s velikim unutarnjim prostorima (luk, svod, kupola).

View on timeline

0200

Kasnoantička umjetnost

kasnoantička umjetnost – razdoblje u umjetničkoj proizvodnji koje započinje krizom Rimskoga carstva i početkom rastvaranja antičke umjetnosti u 3. st. Kasnoantička umjetnost nije novo stilsko razdoblje nego opadanje antičkih formalnih elemenata. U Hrvatskoj ogledni primjer kasnoantičke rezidencijalne arhitekture je Diokleciajnova palača u Splitu.

View on timeline

0200 - 0600

Ranokršćanska ili starokršćanska umjetnost

ranokršćanska ili starokršćanska umjetnost – razdoblje u umjetničkoj proizvodnji od priznavanja kršćanstva do 6. st. U njoj se reduciranim antičkim formalnim elementima izražava kršćanski svjetonazor. U tom smislu likovnost se stavlja u službu programa, a formalni procesi vode od plastičnosti i naturalizma rimske umjetnosti do simbola ili znaka u kasnijoj, ranokršćanskoj umjetnosti. U arhitekturi se preuzima rimsko bazilikalno rješenje kao prostorno adekvatno (rimske bazilike), no postoje i centralni tipovi (krstionice i mauzoleji). Transformacija rimskoga grada u razdoblju ranog kršćanstva je Salona.

View on timeline

0395 - 1453

Bizantska umjetnost

bizantska umjetnost – umjetnička proizvodnja s područja Istočnog Rimskoga Carstva (Bizanta). Započinje raspadom Rimskoga carstva 395. i traje do pada Carigrada 1453. U arhitekturi suprotnost longitudinalnog i centralnog tipa rješava se sintezom u kvadrat s upisanim križem i pet kupola ili u grčki križ presvođen s pet kupola. Kupole su na pandantivima.

View on timeline

0400 - 0600

Merovinška umjetnost

merovinška umjetnost – predromanička umjetnost Francuske od 5. do 7. st. s obilježjima reduciranja antičkog umjetničkog izraza i plošne obrade površina u arhitekturi.

View on timeline

0400 - 0900

Predromanička umjetnost

predromanička umjetnost – umjetnost prije romanike; likovni izraz u kojem se isprepliće antička tradicija s jedne strane i pretpovijesna, prvotna komponenta s druge strane. Oznake su opadanje kvalitete antičke gradnje, plošnost i višebojnost u arhitekturi. Predromanička umjetnost traje približno od 5. do 10. st. kada se javljaju novi, romanički elementi.

View on timeline

0500 - 0700

Langobardska umjetnost

langobardska umjetnost – umjetnost sjeverne i srednje Italije u razdoblju od 6. do 8. st., za vrijeme vladavine Langobarda. U arhitekturi nastavljaju se kasnoantička rješenja (Teodorikov mauzolej u Raveni).

View on timeline

0600 - 1500

Islamska kultura

islamska kultura – kultura i umjetnost različitih područja i naroda Sredozemlja, Bliskog istoka iSjeverne Afrike. Politička razdoblja prema kojima dijelimo umjetničku proizvodnju jesu: doba jedinstvene islamske države od polovine 7. do kraja 9. st., doba podjele Carstva od 10. do 12. st., razdoblje nasljednika triju kalifata od 13. do 15. st. i novi vijek – vladavina Safavida u Iranu, Mogula u Indiji i Osmanlija u Sredozemlju. Islamska umjetnost kreće od sasanidsko-perzijske, koptske, kasnoantičke i bizantske umjetnosti ali izrasta u originalni stil.

View on timeline

0700 - 0900

Karolinška umjetnost

karolinška umjetnost – traje od pol. 8. do poč. 10. st. u Zapadnoj Europi. Značajna je kao prvi cjeloviti likovni izraz poslije antike koji je ponovo oživio antički plastički osjećaj, njegovanje pismenosti i antičkih kulturnih navika. Reduciran na dvor i samostan ovaj pokret formira srednjovjekovni urbanizam. U arhitekturi se najviše javlja bazilikalni tlocrt, ali i crkve kružnog i križnog tlocrta. Novost su golemi samostani sa zgradama okupljenima oko dvorišta, zatim svećenički kompleksi oko crkava, koji će utjecati na urbanizam srednjovjekovnoga grada. Crkve se grade s predvorjem na zapadnoj strani i vladarskom ili opatičkom galerijom iznad predvorja, gdje se podiže kor te se ispod kora ukopava kripta, dodaje se deambulatorij u apsidi i tornjevi uz zapadnu fasadu - naglašeni „westwerk“.

View on timeline

0900 - 1000

Otonska umjetnost

otonska umjetnost – nastavak karolinške umjetnosti za vrijeme Otonske dinastije u 10. st. i početkom 11. st. Umjetnička su djela stilski na prijelazu iz predomanike u ranu romaniku. U arhitekturi nastaju nova tlocrtna rješenja: bazilika dobiva dva kora i dva transepta.

View on timeline

0900 - 1100

Romanika

romanika (lat., tal. Roma, Rim) –prvo stilsko razdoblje u Europi od 10. do 12. st., čiji je duh vremena izražen u izgradnji katedrala. Okolnosti koje pogoduju širenju stila jesu demografske promjene: porast stanovništva i stvaranje grado¬va nakon prestanka provala, djelatnosti i reforme monaških redova i hodočasnički pohodi. Iako je romanika univerzalni europski stil, razlikujemo mnogobrojne regionalne „škole“. Romanički su gradovi mali ali utvrđeni, a kule (donjoni) mjesta su za obranu i stanovanje. Tlocrti bazilika u obliku latinskoga križa imaju naglašeni istočni dio s vijencem apsidiola, deambulatorijem i transeptom. Koriste se konstruktivna rješenja rimske arhitekture. Kretanje je ritmizirano raščlambom i usmjereno oltaru kao vizualnom i funkcionalnom središtu. Struktura bazilike očituje se u adiciji – nadodavanju geometrijskih tijela na istočnoj i zapadnoj strani, zatim u stupnjevanju visina od vrha tornja do apsidiola, ritmiziranom kao i kretanje. Bogato plastično oblikovanje zida naglašava čvrstoću i ritam strukture.

View on timeline

1100 - 1600

Gotika

gotika (tal. goto, barbar) – stilsko razdoblje europske srednjovjekovne umjetnosti. Javlja se u Francuskoj sredinom 12. st., u ostalim europskim zemljama u 13. st. i traje u Italiji do pojave renesanse (15. st.), a u ostalim europskim zemljama sve do pojave baroka (17. st.). Katedrale izražavaju duh vremena i moć grada. U arhitekturi su opće oznake gotičkog oblikovanja: dinamičnost, vertikalnost, otvorenost, sintetičnost, oštri oblici i brzi ritam izmjene elemenata.

View on timeline

1300 - 1400

Internacionalna gotika

internacionalna gotika – razdoblje kasne gotike 14. i 15. st., tzv. Dvorski kićeni stil. U slikarstvu označen je elegantnim, izduženim i bestjelesnim likovima naglašenih linija i živih boja uz dodatak pozlate.

View on timeline

1400 - 1500

Renesansa

renesansa (franc. rennaisance, preporod) – stil u umjetnosti 15. i 16. st., nastao u Italiji odakle se proširio Europom. Dijelimo je na ranu renesansu – quattrocento (15. st.) i visoku ili klasičnu renesansu – cinquecento (16. st.). Duh vremena odnosi se na preporod antike, racionalizam i svođenje na čovjekovu mjeru. Umjetniku stvaratelju uzor je priroda, a djelo je njezin odraz (zrcalo kao simbol odraza), oblikovano prema apstraktnim pravilima ljepote (geometrija – linearna perspektiva) i prosuđivano racionalnim mjerilima ljepote (zlatni rez i proporcije). Antika postaje uzorom, a umjetnici žele obnoviti antički duh i nadmašiti grčku i rimsku arhitekturu (Vitruvije). U renesansi umjetnik kao pojedinac istupa iz bezimenoga mnoštva i zbog toga dobiva ulogu vladara duha. Individualizam u stvaralaštvu potiče mecena koji naručuje djelo, a vladari postaju kolekcionari. Ljepota je cijenjena, konzumacija je namijenjena prosvijećenoj eliti, a djelo postaje samo sebi svrhom. U ranoj renesansi urbanizam je određen idealnim zvjezdastim planom, dok je arhitektura određena ravnotežom mase i prostora.

View on timeline

1500

Manirizam

stil 16. st., razvija se kao rezultat složenih okolnosti vremena i istodobnih promjena na duhovnome planu, umjetnici eksperimentiraju i subjektivni su u odabiru estetskih kriterija. U arhitekturi osobni izraz dominira nad logikom konstrukcije; obilježja su atektoničnost i asimetričnost, variranje omjera i dimenzija, efekt labilnosti masa i gubitak središta. U arhitektonskoj raščlambi postoji s jedne strane preopterećenost dekoracijom, a s druge suzdržani subjektivni klasični pristup.

View on timeline

1600 - 1700

Barok

barok (port. barroco, nepravilni biser) – naziv za umjetnost 17. i 18. st. u Europi. Barok je pretposljednji univerzalni stil europske umjetnosti. Crkveni arhitektonski prostor velik je i osvijetljen, središnje usmjeren, pokrenut i naglašen kupolom. Centralizacija prostora ogleda se u pretvorbi bočnih brodova u kapele. U cjelini suprotstavljaju se izvijene, pokrenute, kontrastne forme konveksa i konkava koje su uvijek simetrično komponirane. Pročelje naglašava centralnu os, unutrašnjost potencira visinu i težnju prema beskonačnosti u iluzionističkom otvaranju zida. U interijeru dominira skulpturalni stucco dekor objedinjen u cjelinu umjetničke i zanatske proizvodnje –Gesamtkunstwerk. U profanoj arhitekturi tlocrti su razvedeni, a naglašeno je središte – stubište, oko kojeg se nižu ostali prostori.

View on timeline

1700 - 1800

Klasicizam

klasicizam (lat. classicus, uzoran) – umjetnost razdoblja kraja 18. i poč. 19. st., označena formalnim jezikom grčke i rimske umjetnosti. U arhitekturi se koriste grčki redovi stupova, arhitravna rješenja i timpani.

View on timeline

1730 - 1780

Rokoko

rokoko (franc. rocaille, školjka) – umjetnički stil Europe 18. st. koji se nastavlja na barok (1730. – 1780.). Naziv dolazi od riječi rocaille (školjka) koji je tipični deko¬rativni motiv vremena. U odnosu na barokna likovna rješenja dimenzije su u rokokou smanjene, prostor postaje intimniji, dekor je usitnjeniji, a boje postaju svjetlije.

View on timeline

1800

Empire

empire (franc. carstvo) – klasicistički stil prve trećine 19. st. (Napoleonovo doba), a odnosi na likovnu opremu cjelokupnog ambijenta

View on timeline

1830

Romantizam

romantizam – pravac koji se javlja oko 1830. godine i predstavlja reakciju na klasicizam. Nositelji romantizma pripadnici su građanstva koji se suprotstavljaju ostacima feudalizma. U arhitekturi romantizam se okreće srednjemu vijeku (gotici) i dalekim krajevima (Orijentu, islamu, Indiji)

View on timeline

1831

Historicizam

historicizam (historizam) – smjer u likovnoj umjetnosti koji se povodi za umjetničkim oblicima minulih stilova, napose u arhitekturi i primijenjenoj umjetnosti. Historicistički se stilovi označuju predmetkom „neo“ - neoromanika, neogotika, neorenesansa, neobarok i neorokoko. Nastaje romantičarskim buđenjem zanimanja za prošlost i brigom za očuvanje spomenika kulture.

View on timeline

1895 - 1905

Secesija

secesija (lat. secessio, odvajanje) – dominantni stil u Europi od 1895. do 1905. (franc. Art Nouveau, njem. Jugendstil, engl. Modern Style, tal. Style Liberty, austr. Wiener Sezession, češ. Secesija). Stil se prepoznaje stvaranjem novih oblika neovisnih o tradiciji, novim prostornim rješenjima i mate-rijalima (metaIna konstrukcija).

View on timeline

1900

Ekspresionizam

ekspresionizam (franc. expression, izraz) – moderni umjetnički pravac s početka 20. st., nastao u Njemačkoj. Nove vrste materijala u arhitekturi omogućuju slobodnije forme jedinstvenog volumena i prostora, povezanost vanjštine i unutrašnjosti te izražajna organička rješenja pročelja, čime utječu na arhitekta Franka Lloyda Wrighta.

View on timeline

1901

De stijl

de stijl – umjetnički pokret, nastao tijekom dvadesetih godina 20. st., koji teži sintezi svih likovnih umjetnosti isključivanjem figurativnosti i ostvarivanjem plastičkih i slikarskih efekata odnosima geometrijskih oblika i osnovnih boja.

View on timeline

1902

Funkcionalizam

funkcionalizam – pravac u modernoj arhitekturi čije je polazište funkcija, uporabna vrijednost ili korisnost. Pojam je stvoren u odnosu na arhitekturu Le Corbusiera, a odnosi se na građevinu stereometrijskog oblika u kojoj je ostvarena sinteza funkcije, konstrukcije i forme u povezivanju unutarnjeg i vanjskog prostora. Le Corbusier u časopisu „Esprit Nouveau“ određuje kuću kao stroj za stanovanje čiji je sustav gradnje poput domina i čije su standardizirane stambene jedinice predviđene za masovnu proizvodnju. Funkcionalizam izrasta iz Čikaške arhitektonske škole te se izjednačava se s Internacionalnim stilom u arhitekturi čistih geometrijskih oblika, u kojoj su prostori definirani pregradama tako da je moguć slobodni tlocrtni raspored. Internacionalni stil potiče izgradnju nebodera te se pozornost usmjeruje na urbanističku cjelinu.

View on timeline

1913

Konstruktivizam

konstruktivizam – umjetnički pokret u Rusiji nastao 1913., formiran pod utjecajem kubizma i futurizma. Pokret je revolucionirao arhitekturu s najznačajnijim predstavnikom Le Corbusierom. Pravac je kasnije nazvan funkcionalizam jer se sklad tražio u jednostavnim geometrijskim oblicima i funkciji. Pokret je utjecao na grupu De Stijl i Bauhaus, kao i na kasnije avangardne pravce te arhitektururu dekonstruktivizma.

View on timeline

1930

Organska arhitektura

organska arhitektura – nastala je 30-ih godina 20. st. Obilježavaju je razvedeni oblici i stapanje građevine s okolinom te izoliranost unutarnjega prostora s dnevnim boravkom kao središtem. Konstrukcije od armiranoga betona na načelu konzole upotpunjuju se s tradicionalnim materijalima nađenima in situ.

View on timeline

1951 - 1956

EXAT 51.

EXAT 51. (kratica za Eksperimentalni atelje) – naziv je umjetničke grupe arhitekata i slikara koja je djelovala u Zagrebu od 1951. do 1956. godine. Ideolog grupe bio je arhitekt Vjenceslav Richter, kao članovi arhitekti Bernardo Bernardi i Božidar Rašica te slikari Aleksandar Srnec, Ivan Picelj i Vlado Kristl. Grupa se zalagala za čistu geometrijsku apstrakciju, suvremene vizualne komunikacije i sintezu svih disciplina likovnoga stvaralaštva.

View on timeline

1980 - 2019

Postmoderna umjetnost

postmoderna umjetnost – umjetnička proizvodnja od 80-ih godina 20. st. do danas. Postmoderna arhitektura razvija se s povratkom humora, ornamentike i citata kao odgovor na formalizam moderne. Funkcionalnost i formalizacija moderne zamijenjeni su u postmoderni raznolikim estetikama i sudaranjem stilova, stoga se postmoderna smatra i neoeklektičnom. Postmoderni arhitekti zamjeraju modernim zdanjima nemaštovitost, a modernisti postmodernim zgradama pretrpanost nefunkcionalnim detaljima. Razlika u mišljenjima svodi se na razliku u ciljevima: modernizam se temelji na minimalnom i ekonomičnom, postmodernizam na odbijanju strogih pravila, na igri i kombinaciji gotovoga

View on timeline

1980

Dekonstrukcija

dekonstrukcija (lat. deconstruire, razgraditi) – pokret u likovnoj umjetnosti i filozofiji; javlja se osamdesetih godina 20. st. Dekonstruktivizam tradicionalnu formu izvrće u sukob međusobno uznemirenih sustava, stvarajući tako cjelinu prividne strukturalne neuravnoteženosti. Umjesto da forma slijedi funkciju, ovdje funkcija slijedi deformaciju. Ukida se jednoznačnost geometrijskih oblika njihovim prožimanjem, pokretanjem ili izvijanjem, deformiranjem prostorne mreže, usložnjavanjem kompozicije, skulpturalnošću arhitektonskog djela, fragmentacijom i penetracijom. Prožimanjem oprostorenih mreža pravilnih geometrijskih tijela, prodiranjem jedne strukture u drugu ostvaruju se samo neke stranice tijela ili neki dijelovi mreže. Posljedica je diskontinuitet, fragmentiranost i složenost, što se doživljava samo vizualno.

View on timeline

Likovna umjetnost 2

54000 BC

53800 BC

53600 BC

53400 BC

53200 BC

53000 BC

52800 BC

52600 BC

52400 BC

52200 BC

52000 BC

51800 BC

51600 BC

51400 BC

51200 BC

51000 BC

50800 BC

50600 BC

50400 BC

50200 BC

50000 BC

49800 BC

49600 BC

49400 BC

49200 BC

49000 BC

48800 BC

48600 BC

48400 BC

48200 BC

48000 BC

47800 BC

47600 BC

47400 BC

47200 BC

47000 BC

46800 BC

46600 BC

46400 BC

46200 BC

46000 BC

45800 BC

45600 BC

45400 BC

45200 BC

45000 BC

44800 BC

44600 BC

44400 BC

44200 BC

44000 BC

43800 BC

43600 BC

43400 BC

43200 BC

43000 BC

42800 BC

42600 BC

42400 BC

42200 BC

42000 BC

41800 BC

41600 BC

41400 BC

41200 BC

41000 BC

40800 BC

40600 BC

40400 BC

40200 BC

40000 BC

39800 BC

39600 BC

39400 BC

39200 BC

39000 BC

38800 BC

38600 BC

38400 BC

38200 BC

38000 BC

37800 BC

37600 BC

37400 BC

37200 BC

37000 BC

36800 BC

36600 BC

36400 BC

36200 BC

36000 BC

35800 BC

35600 BC

35400 BC

35200 BC

35000 BC

34800 BC

34600 BC

34400 BC

34200 BC

34000 BC

33800 BC

33600 BC

33400 BC

33200 BC

33000 BC

32800 BC

32600 BC

32400 BC

32200 BC

32000 BC

31800 BC

31600 BC

31400 BC

31200 BC

31000 BC

30800 BC

30600 BC

30400 BC

30200 BC

30000 BC

29800 BC

29600 BC

29400 BC

29200 BC

29000 BC

28800 BC

28600 BC

28400 BC

28200 BC

28000 BC

27800 BC

27600 BC

27400 BC

27200 BC

27000 BC

26800 BC

26600 BC

26400 BC

26200 BC

26000 BC

25800 BC

25600 BC

25400 BC

25200 BC

25000 BC

24800 BC

24600 BC

24400 BC

24200 BC

24000 BC

23800 BC

23600 BC

23400 BC

23200 BC

23000 BC

22800 BC

22600 BC

22400 BC

22200 BC

22000 BC

21800 BC

21600 BC

21400 BC

21200 BC

21000 BC

20800 BC

20600 BC

20400 BC

20200 BC

20000 BC

19800 BC

19600 BC

19400 BC

19200 BC

19000 BC

18800 BC

18600 BC

18400 BC

18200 BC

18000 BC

17800 BC

17600 BC

17400 BC

17200 BC

17000 BC

16800 BC

16600 BC

16400 BC

16200 BC

16000 BC

15800 BC

15600 BC

15400 BC

15200 BC

15000 BC

14800 BC

14600 BC

14400 BC

14200 BC

14000 BC

13800 BC

13600 BC

13400 BC

13200 BC

13000 BC

12800 BC

12600 BC

12400 BC

12200 BC

12000 BC

11800 BC

11600 BC

11400 BC

11200 BC

11000 BC

10800 BC

10600 BC

10400 BC

10200 BC

10000 BC

9800 BC

9600 BC

9400 BC

9200 BC

9000 BC

8800 BC

8600 BC

8400 BC

8200 BC

8000 BC

7800 BC

7600 BC

7400 BC

7200 BC

7000 BC

6800 BC

6600 BC

6400 BC

6200 BC

6000 BC

5800 BC

5600 BC

5400 BC

5200 BC

5000 BC

4800 BC

4600 BC

4400 BC

4200 BC

4000 BC

3800 BC

3600 BC

3400 BC

3200 BC

3000 BC

2800 BC

2600 BC

2400 BC

2200 BC

2000 BC

1800 BC

1600 BC

1400 BC

1200 BC

1000 BC

0800 BC

0600 BC

0400 BC

0200 BC

0000

0200

0400

0600

0800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

2400

2600

2800

3000

3200

3400

3600

3800

4000

4200

4400

4600

4800

5000

5200

5400

5600

5800

Event

Dekonstrukcija

1980

dekonstrukcija (lat. deconstruire, razgraditi) – pokret u likovnoj umjetnosti i filozofiji; javlja se osamdesetih godina 20. st. Dekonstruktivizam...

Event

Postmoderna umjetnost

1980 - 2019

postmoderna umjetnost – umjetnička proizvodnja od 80-ih godina 20. st. do danas. Postmoderna arhitektura razvija se s povratkom humora, ornamentike i...

Event

EXAT 51.

1951 - 1956

EXAT 51. (kratica za Eksperimentalni atelje) – naziv je umjetničke grupe arhitekata i slikara koja je djelovala u Zagrebu od 1951. do 1956. godine....

Event

Organska arhitektura

1930

organska arhitektura – nastala je 30-ih godina 20. st. Obilježavaju je razvedeni oblici i stapanje građevine s okolinom te izoliranost unutarnjega...

Event

Konstruktivizam

1913

konstruktivizam – umjetnički pokret u Rusiji nastao 1913., formiran pod utjecajem kubizma i futurizma. Pokret je revolucionirao arhitekturu s...

Event

Funkcionalizam

1902

funkcionalizam – pravac u modernoj arhitekturi čije je polazište funkcija, uporabna vrijednost ili korisnost. Pojam je stvoren u odnosu na arhitekturu...

Event

De stijl

1901

de stijl – umjetnički pokret, nastao tijekom dvadesetih godina 20. st., koji teži sintezi svih likovnih umjetnosti isključivanjem figurativnosti i...

Event

Ekspresionizam

1900

ekspresionizam (franc. expression, izraz) – moderni umjetnički pravac s početka 20. st., nastao u Njemačkoj. Nove vrste materijala u arhitekturi...

Event

Secesija

1895 - 1905

secesija (lat. secessio, odvajanje) – dominantni stil u Europi od 1895. do 1905. (franc. Art Nouveau, njem. Jugendstil, engl. Modern Style, tal. Style...

Event

Historicizam

1831

historicizam (historizam) – smjer u likovnoj umjetnosti koji se povodi za umjetničkim oblicima minulih stilova, napose u arhitekturi i primijenjenoj...

Event

Romantizam

1830

romantizam – pravac koji se javlja oko 1830. godine i predstavlja reakciju na klasicizam. Nositelji romantizma pripadnici su građanstva koji se...

Event

Empire

1800

empire (franc. carstvo) – klasicistički stil prve trećine 19. st. (Napoleonovo doba), a odnosi na likovnu opremu cjelokupnog ambijenta

Event

Rokoko

1730 - 1780

rokoko (franc. rocaille, školjka) – umjetnički stil Europe 18. st. koji se nastavlja na barok (1730. – 1780.). Naziv dolazi od riječi rocaille...

Event

Klasicizam

1700 - 1800

klasicizam (lat. classicus, uzoran) – umjetnost razdoblja kraja 18. i poč. 19. st., označena formalnim jezikom grčke i rimske umjetnosti. U...

Event

Barok

1600 - 1700

barok (port. barroco, nepravilni biser) – naziv za umjetnost 17. i 18. st. u Europi. Barok je pretposljednji univerzalni stil europske umjetnosti....

Event

Manirizam

1500

stil 16. st., razvija se kao rezultat složenih okolnosti vremena i istodobnih promjena na duhovnome planu, umjetnici eksperimentiraju i subjektivni su...

Event

Renesansa

1400 - 1500

renesansa (franc. rennaisance, preporod) – stil u umjetnosti 15. i 16. st., nastao u Italiji odakle se proširio Europom. Dijelimo je na ranu renesansu...

Event

Internacionalna gotika

1300 - 1400

internacionalna gotika – razdoblje kasne gotike 14. i 15. st., tzv. Dvorski kićeni stil. U slikarstvu označen je elegantnim, izduženim i bestjelesnim...

Event

Gotika

1100 - 1600

gotika (tal. goto, barbar) – stilsko razdoblje europske srednjovjekovne umjetnosti. Javlja se u Francuskoj sredinom 12. st., u ostalim europskim...

Event

Romanika

0900 - 1100

romanika (lat., tal. Roma, Rim) –prvo stilsko razdoblje u Europi od 10. do 12. st., čiji je duh vremena izražen u izgradnji katedrala. Okolnosti koje...

Event

Otonska umjetnost

0900 - 1000

otonska umjetnost – nastavak karolinške umjetnosti za vrijeme Otonske dinastije u 10. st. i početkom 11. st. Umjetnička su djela stilski na prijelazu...

Event

Karolinška umjetnost

0700 - 0900

karolinška umjetnost – traje od pol. 8. do poč. 10. st. u Zapadnoj Europi. Značajna je kao prvi cjeloviti likovni izraz poslije antike koji je ponovo...

Event

Islamska kultura

0600 - 1500

islamska kultura – kultura i umjetnost različitih područja i naroda Sredozemlja, Bliskog istoka iSjeverne Afrike. Politička razdoblja prema kojima...

Event

Langobardska umjetnost

0500 - 0700

langobardska umjetnost – umjetnost sjeverne i srednje Italije u razdoblju od 6. do 8. st., za vrijeme vladavine Langobarda. U arhitekturi nastavljaju...

Event

Predromanička umjetnost

0400 - 0900

predromanička umjetnost – umjetnost prije romanike; likovni izraz u kojem se isprepliće antička tradicija s jedne strane i pretpovijesna, prvotna...

Event

Merovinška umjetnost

0400 - 0600

merovinška umjetnost – predromanička umjetnost Francuske od 5. do 7. st. s obilježjima reduciranja antičkog umjetničkog izraza i plošne obrade...

Event

Bizantska umjetnost

0395 - 1453

bizantska umjetnost – umjetnička proizvodnja s područja Istočnog Rimskoga Carstva (Bizanta). Započinje raspadom Rimskoga carstva 395. i traje do pada...

Event

Ranokršćanska ili starokršćanska umjetnost

0200 - 0600

ranokršćanska ili starokršćanska umjetnost – razdoblje u umjetničkoj proizvodnji od priznavanja kršćanstva do 6. st. U njoj se reduciranim antičkim...

Event

Kasnoantička umjetnost

0200

kasnoantička umjetnost – razdoblje u umjetničkoj proizvodnji koje započinje krizom Rimskoga carstva i početkom rastvaranja antičke umjetnosti u 3. st....

Event

Rimska umjetnost

0330 BC - 0300

rimska umjetnost – umjetnost antičkog Rima i rimskih provincija. Razdoblja su helenističko od 330. – 88. pr. Kr., ekspanzija carstva od 1. st. pr. Kr....

Event

Helenizam

0400 BC - 0100 BC

helenizam – razdoblje antičke umjetnosti od 4. do 1. st. pr. Kr., (od Aleksandra Makedonskog do cara Augusta), u kojem grčka umjetnost poprima...

Event

Etruščanska umjetnost

0700 BC - 0200 BC

etruščanska umjetnost – likovni izraz Etruščana na području Toskane, Umbrije i Lacija od 7. do 2. st. pr. Kr., nastao pod istočnim utjecajem (fenički,...

Event

Grčka umjetnost

1100 BC - 0030 BC

antička umjetnost istočnog sredozemlja; u kasnijim razdobljima obnavljana i interpretirana (renesansa, klasicizam). Uobičajeno se dijeli na...

Event

Egejska kultura

2700 BC - 1000 BC

egejska kultura – kultura brončanog doba na grčkim otocima (Kreta, Cipar, Thera, Melos, Santorini i dr.), na grčkom kopnu i u maloj Aziji traje...

Event

Egipatska umjetnost

3000 BC - 0500 BC

egipatska umjetnost – likovni izraz na području Egipta u staromu vijeku približno od 3000. do 500. pr. Krista, dijeli se na Staro, Srednje i Novo...

Event

Mezopotamska umjetnost

3000 BC - 1000 BC

mezopotamska umjetnost – umjetnička proizvodnja područja međurječja i okoline. Sumerski gradovi Ur, Lagaš, Ursa, Eridu dominiraju oko 3 000. g. pr....

Event

Brončano doba

4000 BC

brončano doba – razdoblje pretpovijesti koje se odnosi na širenje uporabe legure bronce (4. tisućljeće pr. Kr.),a obilježeno je izgradnjom utvrđenih...

Event

Neolitik

5000 BC - 4000 BC

neolitik (grč. neos, novo; lithos, kamen) – novo ili mlađe kameno doba; u likovnoj umjetnosti bitno označeno pojavom arhitekture - nastambe, naselja,...

Event

Mezolitik

10000 BC - 5000 BC

mezolitik (grč. mesos, srednje; lithos, kamen) – prijelazno razdoblje iz paleolita u neolit, približno od 10000.– 5000. g. pr. Kr. U zapadnoj Europi...

Event

Paleolitik

50000 BC - 10000 BC

paleolitik (grč. palaios, staro; lithos, kamen) – starije kameno doba; u umjetnosti počinje oko 50 000. g. pr. Kr. i traje do oko 10 000. g. pr. Kr....

50000 BC

Search

Go

Displaying:

All storiesX1 stories matching '' (clear)

Close

Categories

Close

View Type

Standard
Category Bands
Coloured Stories
Duration

Close

Story Spacing

Close

Zoom

+ -

Close

Launch

Copy this timeline Login to copy this timeline 3d

56000 BC

48000 BC

40000 BC

32000 BC

24000 BC

16000 BC

8000 BC

0000

Contact us

We'd love to hear from you. Please send questions or feedback to the below email addresses.

Before contacting us, you may wish to visit our FAQs page which has lots of useful info on Tiki-Toki.

We can be contacted by email at: hello@tiki-toki.com.

You can also follow us on twitter at twitter.com/tiki_toki.

If you are having any problems with Tiki-Toki, please contact us as at: help@tiki-toki.com

Close

Edit this timeline

Enter your name and the secret word given to you by the timeline's owner.

Close

Close

By skolskiportal

Images (1)Videos (0)Audio (0)

Likovna umjetnost 2

NaN of 40 stories

Dekonstrukcija

Close video Continue